nedjelja, 15. studenoga 2020.

 

Orada


Orada / Komarča / Podlanica / Lovrata

 

Četiri imena kraljice mora – orade!

Ukoliko je brancin vladar obalnog mora tada s pravom možemo reći kako je orada kraljica. Naime, velika glava, krupne usne te kukasti zubi iziskuju strahopoštovanje svih stanovnika obalnog pojasa mora. Jednako tako, meso okusom i kvalitetom nadmašuje većinu vrsta bijele ribe. Velike kapitalne primjerke kraljice orade nikako nije lagano uhvatiti, no kada vam se posreći – događaj će te pamtiti do kraja života!

 

komarca-orada

Ostali narodni nazivi:komarča, podlanica, lovrata, zlatulja, dinigla
Strani nazivi:lat. Sparus aurata L.
engl. Gilt-head seabream; franc. Dourade vulgaire; njem. Gemeine Goldbrassen; tal. Orata
Vrijeme mrijesta:Kraj jeseni i početak zime
Porodica:Sparidae (ljuskavke)

Bliski rođaci:Pagar, zubatac, šarag, špar, ovčica, ušata, bukva

 

Izgled

Velika i jaka glava na koju se nastavlja ovalno tijelo čini oradu jednom od najprepoznatljivijih stanovnika Jadranskog mora. Boje je na gornjem dijelu zelenkasto-modre, postrance sivo-srebrne uz uzdužne smeđe pruge po čitavom tijelu.
Naraste dužine do 70 cm uz najveću težinu do 10 kg uz srednju lovnu težinu od oko 0,60 kg težine te 30 cm dužine. Prosječna lovna težina je oko 0,30 kg.
Orada je dvospolac. U prvom razdoblju života je mužjak a čim se prvi puta izmrijesti (dosegne težinu od cca 0,50 kg) pretvara se u ženku te tako ostaje do kraja života.

Sparus_aurata

 

 

Obitavališta

Orada većinom obitava na području čitavog Mediterana. Unutar Jadranskog mora obitava u pribalnom području većinom od 5 – 10 m dubine tijekom ljeta te do 50 metara tijekom zime te je jako osjetljiva na temperaturu mora.

Najbogatija lovišta orade u Jadranskom moru su zapadna područja Istre, Novigradsko more, priobalno područje okolice Šibenika te otok Pelješac.
Početkom veljače orade se hrane na dubini od 7 – 12 metara te porastom temperature mora prilaze sve biže obali te dolazi do hranjenja na manjim dubinama. Na temperaturi mora od 25 – 30 stupnjeva orade se najčešće hrane na dubini od 6 metara pa sve do same površine mora.

Ishrana orade

Orada je oportunist te se uvijek prilagođava onome što se u trenutnoj situaciji najviše nudi. Čitava neočišćena dagnja, živi rak, veliki crv, škamp, volak, srdela, gavun, sipica, glava lignje, trak muzgavca – samo su neke od širokog jelovnika kraljice orade.

 

Tehnike ribolova na oradu

Kako je orada vrlo inteligentna riba nikako je nije lagano uhvatiti. Kada vam se i posreći ulov vrlo lagano možete izgubiti jer ova riba je u stanju savit bilo koju udicu, čak i močnu Ownericu veličine 5/0! Lovi se udičarskim alatima, podvodnom puškom te ostima pod sviću .

 

Udičari oradu love sa obale i iz barke. Najbolji alat sportskog ribolova jesu štapom sa obale i broda, te ometac, dok je povraz rjeđe u upotrebi. Poziciju ribolova dobro je prethodno brumati zgnječenim ježevima, dagnjama i mljevenim srdelama mješanih sa ribljim brašnom i kruhom. Više o primami u nastavku…

Prilikom lova potrebno je koristiti što tanji najlon, posebno u bistrom moru, vodeći računa i o njegovoj boji kako bi bio što manje zamjetan. Na osnovni najlon debljine 0,30 – 0,40 mm veže se predvez od flouro-karbona debljine 0,15 – 0,25 mm te jedna udica veličine 5 – 10 – debljina najlona i veličina udice moraju biti proporcionalni te ovise o tehnici samog ribolova te očekivanoj veličini ulova. Ukoliko ciljate veće primjerke preporučljivo je koristit tvrđu ješku te jednu ili više većih kovanih udica.

 

Brancin

Brancin / Lubin, Dicentrarchus labrax

Brancin je vrlo močna riba za koju se sa pravom smatra kako je vladar obalnog mora. Grabežljivac poput njega sa krupnom glavom i velikim i snažnim ustima u stanju je napasti plijen prilicno nerazmjeran njegovoj velicini. Unutrašnjost usta puna sitnih zubiju koja podsječa na brusni papir onemogućuje bijeg plijenu koji završi u njezinim ustima.



Ostali narodni nazivi:lubin, dut, levrek, smudut, vuk i posljednjih godina sve češći među ribolovcima – branko!
Strani nazivi:engl. European Seabass; franc. Bar europeen; njem. Seebarsch; tal. Spigola
Vrijeme mrijesta:Kraj jeseni i početak zime
Porodica:Moronidae (brancini)
Bliski rođaci:kirnja, kanjac, vučić i pirka


Izgled

Samo tijelo brancina je dosta specifično i lako prepoznatljivo. Boje je na gornjoj strani olovno-sive, u sredini srebrenkaste te na donjoj strani srebrenkasto-bijele.
Krupna glava, izduženi rep te snažan i dosta velik rep omogućavaju mu brze i efikasne napade gdje kao pobjednik većinu vremena prolazi baš brancin. Vidljiva je bočna linija te pjege koje su prisutne samo u mlađih primjeraka te rastom samog brancina postepeno nestaju.
Duljine je do jedan metar, najveće težine do 14-15 kg sa relativno čestim primjercima od 5-8 kg međutim najčešće se love primjerci od oko 0,50 kg.

Obitavališta

Obitava u vodama Mediterana ali i Atlantskog oceana. Brancina možemo naći uzduž čitave jadranske obale, u mutnom i bistrom, slanom i manje slanom moru te ušćima rijeka neovisno o tipu dna. Najčešće obitava u moru od 2 – 10 metara dubine, te iako se vjerovalo kako ne zalazi dublje od 15 metara, zadnjih godina ga se sve više može sresti i na dubinama večim od 20 metara. Brancin voli pjeskovita, kamenita i posedonijom obrasla tla. U potrazi za plijenom učestao je u svim uvalama i lukama pa čak i u blizini ljudskih naselja. Izrazito je teritorijalna riba te se na istom području zna zadržat i po nekoliko mjeseci. Ustvari, mogli bi smo reći kako je brancina moguće sresti na svim mjestima gdje se nalaze jata sitne ribe poput gavuna. U RH najpoznatija lovišta brancina nalaze se u okolici zapadne Istre, Novigradsko more, Velebitski kanal, Šibenski zaljev te ušće Neretve te ostali uski morski prolazi (Osorski tjesnac, ušće Zrmanje u more, uvala Karinskog mora, kanal između Velog i Malog Brijuna, područje Murtera kod kanala Vranskog jezera, mosta između Ugljena i Pašmana itd…). Veća jata formiraju u dva razdoblja, od početka mrijesta krajem prosinca te tijekom proljeća, kada se more počne naglo zagrijavati te dosegne temperaturu od 17 °C


Ishrana = Plijen

Osnovnu ishranu brancina čine gavuni, papaline, inćuni te male jegulje , tj. plijen koji se većinom nalazi na području njegova obitavališta. Vrlo često napada i veći plijen, poput cipla a ponekad u svoj jelovnik uvrsti i rakove.
U vrijeme seobe, u proljeće prema rijeci i u jesen prema moru brancini love u većim jatima. Za lov koriste dosta specifičnu taktiku. Kada su neaktivni nalaze se u dubljem dijelu vode. Kada lov počne dižu se prema površini i tjeraju plijen prema obali gdje nemaju načina za bijeg te je sam čin lova vrlo često efikasan.

U normalnim okolnostima kada ne love u jatima brancin rabi tehniku „čeke“ te vrlo rijetko progoni plijen. Skriven u zaklonu budno prati zbivanja te čeka neopreznu ribicu. Ishod je jasan, streloviti napad i… tko živ tko mrtav. Upravo zato jest posebno važno da svoje sisteme zabacujete kraj prirodnog ili umjetnog zaklona, primjerice bove.

Ribolov brancina / lubina

Iako trenutno u RH ne postoji lovostaj na brancina radi mrijesta koji se događa između siječnja i ožujka, ipak je potrebno poštivati neke odredbe uvedene radi zaštite brancina i sveukupnog ribljeg fonda. Trenutno minimalna lovna veličina na brancina iznosi 23 cm. Molimo sve sportske ribolovce da se drže navedenih mjera, naravno nije na odmet i koji centimetar više…




  Orada Orada / Komarča / Podlanica / Lovrata   Četiri imena kraljice mora – orade! Ukoliko je  brancin  vladar obalnog mora tada s pravom m...